SIGURAN
ISKORAK
Politički okvir BH Zelenih za sve nivoe vlasti: 17 programskih oblasti i 20 ključnih obaveza sa rokovima, nadležnostima, izvorima finansiranja i mjerljivim indikatorima rezultata.
BUDUĆNOST I ALTERNATIVA TRENUTNIM POLITIKAMA
BH Zeleni nastali su iz potrebe da se u bosanskohercegovačku politiku unese više odgovornosti, konkretnih rješenja i razumijevanja svakodnevnog života građana. Naša politika polazi od čovjeka, njegove sigurnosti, dostojanstva, prava na rad, zdravlje, obrazovanje i čist okoliš.
Naši ljudi imaju iskustvo rada u privredi, lokalnim zajednicama i institucijama. To iskustvo želimo pretvoriti u politiku koja ne počiva na stalnim sukobima i praznim obećanjima, nego na rezultatima koji se mogu vidjeti i mjeriti.
Bosna i Hercegovina mora biti država u kojoj se može normalno živjeti od vlastitog rada, odgajati porodica, pokrenuti posao, liječiti se bez poniženja, školovati djecu u savremenim školama i planirati budućnost bez razmišljanja o odlasku.
Program koji predstavljamo zajednički je politički okvir BH Zelenih za sve nivoe vlasti. Svaka mjera provodit će se na nivou koji za nju ima ustavnu i zakonsku nadležnost, a pitanja koja traže saradnju više nivoa rješavat ćemo koordinirano i odgovorno.
EVROPSKA IDEJA, BOSANSKOHERCEGOVAČKA SNAGA
Svoju politiku gradimo na zelenim i evropskim principima, ali je oblikujemo prema stvarnim potrebama Bosne i Hercegovine. Za nas zelena politika nije samo pitanje zaštite prirode. Ona podrazumijeva uređenu državu, pravednu ekonomiju, socijalnu sigurnost, odgovorno upravljanje javnim novcem, energetsku nezavisnost i kvalitet života u svakom gradu i selu.
Njegujemo državnost Bosne i Hercegovine, sjećanje na njenu odbranu i poštovanje utvrđenih historijskih činjenica. Istovremeno, naš pogled je okrenut budućnosti: evropskim integracijama, modernoj privredi, nauci, digitalizaciji, novoj infrastrukturi i zajednicama koje mogu zadržati mlade ljude.
Podržavamo domaću privredu, investicije i velike razvojne projekte, ali razvoj ne smije značiti rasprodaju prirodnih resursa, slabljenje radničkih prava ili prebacivanje troškova na građane. Ekonomija mora rasti zajedno sa životnim standardom i kvalitetom javnih usluga.
BH Zeleni žele drugačiji politički pristup: manje bespotrebnih sukoba, a više javno provjerljivih ciljeva. Odgovornost za rezultat mora postati normalan dio politike.
Bosna i Hercegovina koja funkcioniše za ljude
- Sistemski uređenu Bosnu i Hercegovinu u kojoj su građani i narodi ravnopravni, a prava ne zavise od mjesta prebivališta.
- Institucionalno jaku državu u kojoj se dosljedno poštuju Ustav, zakon i vladavina prava.
- Ekonomski snažnu zemlju u kojoj rad omogućava dostojanstven život, a privatni kapital stvara vrijednost i nova radna mjesta.
- Državu koja štiti svoje prirodne resurse i koristi ih odgovorno, u interesu sadašnjih i budućih generacija.
- Društvo u kojem su ljudska prava, uključujući pravo na zdrav okoliš, stvarna i jednako dostupna svima.
- Zemlju koja provodi održivi razvoj, dekarbonizaciju i energetsku tranziciju na način koji istovremeno štiti radnike, domaćinstva i konkurentnost privrede.
- Bosnu i Hercegovinu povezanu modernim cestama, željeznicom, javnim prijevozom, digitalnom infrastrukturom, vodovodima i drugim sistemima bez kojih nema ravnomjernog razvoja.
- Državu sposobnu zaštititi građane od prirodnih katastrofa, cyber napada, kriminala, energetskih poremećaja i drugih savremenih sigurnosnih rizika.
- Društvo u kojem mladi mogu riješiti stambeno pitanje, zasnovati porodicu i planirati život bez osjećaja da je odlazak jedina realna opcija.
- Javnu upravu koja ne traži od građana podatke koje država već ima i koja svoj rad čini dostupnim, mjerljivim i transparentnim.
17 programskih oblasti
Otvorite oblast koja vas zanima. Svako poglavlje sadrži programski pravac, viziju, provjerene činjenice, a tamo gdje su izdvojene glavne obaveze i konkretan provedbeni okvir.
Od programa do rezultata
BH Zeleni ne žele program koji će završiti u ladici dan nakon izbora. Programske mjere moraju biti prevedene u konkretne aktivnosti i javno praćene.
Za ključne mjere utvrdit ćemo rok realizacije, nadležni nivo i instituciju, procijenjeni fiskalni efekat, izvor finansiranja i mjerljiv indikator rezultata. O tim elementima bit će sačinjen poseban provedbeni plan.
Građani imaju pravo znati šta je realizovano, šta kasni i zbog čega. Zato ćemo periodično javno izvještavati o provođenju programa i preuzimati odgovornost za rezultate.
Dvadeset glavnih obaveza u ovoj verziji programa povezano je sa rokom, nadležnim nivoom, procijenjenim troškom, izvorom sredstava i indikatorom rezultata. Programski pravci u svakom poglavlju opisuju širi smjer politike, dok su ključne obaveze izdvojene mjere po kojima će se moći neposredno pratiti realizacija programa. Ovi podaci predstavljaju provedbeni okvir, dok se konačni iznosi i dinamika potvrđuju kroz budžete, zakonske procedure i projektne studije.
Poglavlja programa
01 Suverenitet i domovina +
Bosna i Hercegovina je međunarodno priznata, nezavisna i suverena država čiji teritorijalni integritet i ustavni poredak ne mogu biti predmet političke trgovine. Za BH Zelene to je polazna tačka svake druge politike.
Zalažemo se za snažne i funkcionalne institucije koje mogu izvršavati svoje ustavne nadležnosti, štititi sigurnost i prava građana i voditi zemlju prema punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. Euroatlantski put posmatramo kao dio šire politike sigurnosti, reformi i međunarodnog položaja Bosne i Hercegovine.
Saradnja sa susjedima mora počivati na ravnopravnosti, međusobnom poštovanju, priznavanju pravosnažno utvrđenih činjenica i rješavanju otvorenih pitanja bez zadiranja u suverenitet Bosne i Hercegovine.
Njegovat ćemo kulturu sjećanja na genocid, ratne zločine i odbranu Bosne i Hercegovine, uz istovremeno razvijanje građanske kulture koja nove generacije uči ustavnosti, demokratskim vrijednostima i odgovornosti prema državi.
Cjelovita, suverena i evropska Bosna i Hercegovina sa institucijama koje jednako služe svim građanima.
- Jačanje kapaciteta državnih institucija u oblastima sigurnosti, pravosuđa, zaštite granica i ekonomskog razvoja.
- Sistemsko građansko obrazovanje o ustavnom poretku, državnosti, ljudskim pravima i demokratskim vrijednostima.
- Evropska komisija je u Izvještaju za 2025. zabilježila da je Narodna skupština RS usvojila zakone koji su podrivali ustavni i pravni poredak BiH; te zakone je potom ukinuo Ustavni sud BiH. [1]
- Za BiH je u okviru EU Reform and Growth Facility predviđena indikativna alokacija do 976,6 miliona eura, uz ispunjavanje reformskih uslova. [2]
U prvih 100 dana pripremiti institucionalnu mapu zaštite ustavnog poretka i dosljedno koristiti postojeće pravne mehanizme protiv protivustavnog secesionističkog djelovanja.
U prvih 100 dana usvojiti operativni plan EU reformi i znatno povećati korištenje evropskih fondova.
02 Ljudska prava i slobode +
Ljudska prava ne smiju ostati deklaracija u zakonima. Njihova vrijednost se vidi tek kada građanin može ostvariti pravo bez obzira na ime, pripadnost, invaliditet, imovinsko stanje, spol, dob ili mjesto u kojem živi.
Bosna i Hercegovina mora efikasnije provoditi postojeće antidiskriminacijske propise, presude domaćih i međunarodnih sudova i standarde koji proizlaze iz Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Posebna odgovornost države postoji prema djeci, osobama sa invaliditetom, starijim osobama, žrtvama nasilja, povratnicima i drugim ranjivim grupama. Pristup javnim uslugama mora biti stvaran, a ne samo formalno zagarantovan.
Sloboda izražavanja, okupljanja i kritike vlasti ne smije zavisiti od političke podobnosti.
Država u kojoj su ljudska prava stvarna, jednaka i dostupna svakome.
- Efikasnija primjena Zakona o zabrani diskriminacije i drugih propisa iz oblasti ljudskih prava.
- Usklađivanje propisa i prakse sa obavezama koje proizlaze iz presuda Evropskog suda za ljudska prava.
- Jačanje institucionalne zaštite osoba sa invaliditetom, djece, starijih osoba, žrtava nasilja i drugih ranjivih kategorija.
- Pristupačne javne institucije i digitalne usluge za osobe sa invaliditetom.
- Institucija ombudsmena BiH je u 2025. registrovala 309 predmeta diskriminacije, što je 60% više nego 2024. godine. [3]
- Evropska komisija je u Izvještaju 2025. ocijenila da nije ostvaren napredak u oblasti pravosuđa i temeljnih prava i ponovila potrebu reformi koje osiguravaju političku jednakost i nediskriminaciju. [1]
03 Jednaka prava svuda +
Građanin Bosne i Hercegovine mora imati jednaka prava bez obzira živi li u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli, Mostaru, Bihaću, Goraždu, Brčkom ili maloj povratničkoj zajednici.
Povratak ne može biti održiv ako nema sigurnosti, zaposlenja, škole, zdravstvene zaštite, vode, puta i mogućnosti da porodica normalno živi. Zato politiku povratka treba povezati sa razvojnim politikama.
Protiv diskriminacije se ne bori samo saopćenjima. Potrebni su efikasna institucionalna zaštita, pristup javnim uslugama i jednake mogućnosti za rad i obrazovanje.
Posebna pažnja mora biti posvećena područjima koja su demografski i ekonomski zapostavljena.
Jednaka prava i jednake životne šanse u svakom dijelu Bosne i Hercegovine.
- Razvojni programi za povratničke i demografski ugrožene sredine zasnovani na jasnim kriterijima i javnim rezultatima.
- Sigurnosna i institucionalna zaštita povratnika i drugih manjinskih zajednica.
- Podrška zapošljavanju, samozapošljavanju i lokalnim investicijama u povratničkim sredinama.
- Ujednačavanje dostupnosti osnovnih javnih usluga gdje god je to moguće kroz saradnju nadležnih nivoa vlasti.
- Iz sredstava za 2025. odobreno je finansiranje 225 projekata za povratničke i raseljeničke zajednice u vrijednosti većoj od 10 miliona KM. [4]
- Za obnovu i rekonstrukciju stambenih jedinica povratnika u 2025. bilo je osigurano 430 hiljada KM, dok su iskazane potrebe lokalnih zajednica bile veće od 2 miliona KM. [4]
04 Zdravstvo i socijalna sigurnost +
Zdravstveni sistem mora biti organizovan oko pacijenta, a ne oko administracije. Građanin ne smije mjesecima čekati dijagnostiku bez jasne informacije kada će doći na red.
Digitalizacija treba povezati zdravstvene ustanove i omogućiti da podaci prate pacijenta, uz strogu zaštitu zdravstvenih i ličnih podataka.
Socijalna zaštita mora preciznije dolaziti do onih kojima je potrebna. Sistem koji rasipa sredstva na administraciju, a propušta ugrožene porodice, nije ni socijalan ni održiv.
Penzioneri, hronični bolesnici, osobe sa invaliditetom i porodice sa niskim prihodima moraju imati veću sigurnost, ali svako novo pravo mora imati održiv način finansiranja.
Dostupan, human i efikasan sistem zdravstva i socijalne zaštite.
- Bolja dostupnost esencijalnih lijekova i zaštita hroničnih bolesnika od previsokih troškova liječenja.
- Socijalne naknade zasnovane na jasnim kriterijima, boljem ciljanju i kontroli zloupotreba.
- Jačanje primarne zdravstvene zaštite i preventivnih programa.
- WHO/European Observatory navodi da su plaćanja građana iz vlastitog džepa činila 31% ukupne zdravstvene potrošnje u 2021. godini. [5]
- Isti izvor procjenjuje da zdravstveni troškovi uzrokuju finansijske teškoće za oko 8% domaćinstava u FBiH i 10% u RS, te ukazuje na složen sistem sa 14 ministarstava zdravstva i 13 fondova zdravstvenog osiguranja. [5]
Uvesti javne liste čekanja i standarde maksimalnog čekanja za prioritetne specijalističke i dijagnostičke usluge.
Povezati zdravstvene sisteme i omogućiti funkcionalan elektronski zdravstveni karton za građane.
05 Porodica, stanovanje i demografska sigurnost +
Mladi ljudi danas odluku o ostanku, braku i djeci često donose pod pritiskom cijena stanova, nesigurnih poslova, nedostatka vrtića i neujednačenih prava roditelja. To više nije samo socijalno pitanje nego pitanje budućnosti zemlje.
Stambena politika ne može se svesti na povremene subvencije. Potrebni su dugoročniji modeli koji uključuju prvi dom, javno i pristupačno najamno stanovanje, energetsku obnovu i korištenje javne imovine za stambene programe.
Porodična politika mora pomoći roditeljima da usklade posao i brigu o djeci. Dostupni vrtići i predškolski programi nisu luksuz nego razvojna infrastruktura.
Demografska politika mora biti usmjerena na kvalitet života, a ne na jednokratne mjere bez kontinuiteta.
Bosna i Hercegovina u kojoj mladi mogu planirati dom, porodicu i budućnost.
- Razvoj pristupačnog javnog i dugoročnog najamnog stanovanja u sredinama gdje je pritisak cijena najveći.
- Usklađivanje minimalnih standarda prava porodilja i roditelja u okvirima ustavnih nadležnosti.
- Dugoročne demografske politike koje povezuju stanovanje, rad, predškolski odgoj i podršku porodici.
- U Federaciji BiH je tokom 2025. zabilježeno 15.387 živorođenih i 20.541 umrlih, pa je prirodni priraštaj iznosio -5.154. [6]
- Negativan prirodni priraštaj zabilježen je u devet od deset kantona; pozitivan je bio samo u Zapadnohercegovačkom kantonu. [6]
Pokrenuti ciljani program prvog stambenog pitanja za mlade i mlade porodice, kroz subvencije, garancije i razvojno finansiranje.
Povećati kapacitete vrtića i predškolskog odgoja tamo gdje postoje liste čekanja i nedovoljan obuhvat djece.
06 Ekonomija i radna mjesta +
Ekonomija mora služiti ljudima koji rade, stvaraju i investiraju. Rast koji se ne vidi u platama, kvalitetu života i novim poslovima nije dovoljan.
BH Zeleni podržavaju kontinuiran rast plata, ali on mora ići zajedno sa većom produktivnošću, tehnološkim razvojem i smanjenjem opterećenja rada. Cilj je da radnik ima veći neto prihod, a poslodavac više prostora za legalno zapošljavanje i investiranje.
Posebno ćemo podržavati mala i srednja preduzeća, izvoznike, inovativne kompanije, zelene industrije i poslove visoke dodane vrijednosti. Otvaranje i vođenje firme mora biti jednostavnije i digitalno.
Evropske integracije treba koristiti kao ekonomsku polugu: kroz fondove, jedinstveno tržište, kvalitetnije standarde i nove investicije.
Ekonomija koja povećava životni standard i stvara kvalitetna radna mjesta.
- Programi podrške start-upovima, izvozu, inovacijama, zelenim tehnologijama i digitalnoj ekonomiji.
- Aktivna politika privlačenja investicija koje donose tehnologiju, znanje i kvalitetna radna mjesta.
- Snažnije korištenje evropskih fondova i razvojnih finansijskih instrumenata.
- Prosječna neto plata u BiH u junu 2026. iznosila je 1.706 KM. [7]
- Prema Anketi o radnoj snazi, ukupna stopa nezaposlenosti u 2025. bila je 12,2%, a među mladima od 15 do 24 godine 32,5%. [8]
Povećavati neto plate kroz rast produktivnosti, rasterećenje rada i suzbijanje rada na crno, bez ugrožavanja održivosti javnih fondova.
Omogućiti digitalno osnivanje i vođenje firmi i ukinuti ili smanjiti nepotrebne parafiskalne i administrativne prepreke.
07 Infrastruktura i povezanost +
Nema ravnomjernog razvoja ako su pojedini krajevi zemlje ekonomski odsječeni lošim cestama, zastarjelom željeznicom, slabim javnim prijevozom ili nedostatkom kvalitetne digitalne infrastrukture.
Infrastrukturu posmatramo kao jedinstven sistem: cestovne i željezničke koridore, regionalne i lokalne ceste, aerodrome, javni prijevoz, širokopojasni internet, vodovod, kanalizaciju i energetsku mrežu.
Prioritet moraju biti projekti koji imaju jasan razvojni učinak, a ne objekti čija je glavna svrha politička promocija.
Transparentnost pripreme, finansiranja i izvođenja velikih infrastrukturnih projekata mora biti pravilo.
Povezana Bosna i Hercegovina u kojoj infrastruktura otvara razvojne šanse svakom kraju zemlje.
- Modernizacija regionalnih i lokalnih cesta prema stvarnim razvojnim potrebama.
- Razvoj kvalitetnijeg javnog i niskoemisionog prijevoza.
- Ubrzano širenje kvalitetne širokopojasne i mobilne infrastrukture.
- Od 2009. BiH je kroz Western Balkans Investment Framework primila oko 1,1 milijardu eura EU pomoći, čime je mobilisano oko 6,7 milijardi eura ukupnih investicija. [9]
Prioritetno završavati ugovorene i projektno spremne cestovne i željezničke dionice prema javno objavljenoj listi prioriteta.
Pokrenuti program obnove i izgradnje vodovodne i kanalizacione infrastrukture, sa fokusom na gubitke vode i tretman otpadnih voda.
08 Okoliš, čista energija i pravedna tranzicija +
Rijeke, šume, planine, zemljište i čist zrak nisu samo okolišna tema. Oni su pitanje zdravlja, ekonomije, energetike i kvaliteta života.
Energetska tranzicija je neizbježna, ali mora biti planska. Radnici i lokalne zajednice koje danas zavise od rudnika i termoenergetskog sektora ne smiju ostati bez alternative.
Industrijska dekarbonizacija postaje pitanje konkurentnosti izvoza. Privredi treba pomoći da mjeri i smanjuje emisije, ulaže u energetsku efikasnost i zadrži pristup evropskom tržištu.
Pored smanjenja emisija, Bosni i Hercegovini treba ozbiljna politika prilagođavanja klimatskim promjenama: zaštita od poplava, suša, požara i drugih ekstremnih događaja.
Zelena, energetski sigurnija i konkurentna Bosna i Hercegovina.
- Ubrzan razvoj obnovljivih izvora energije uz zaštitu prostora, prirode i lokalnih zajednica.
- Zaštita šuma, voda, biodiverziteta i izvorišta pitke vode.
- Sistemska zaštita od poplava, suša, požara i drugih posljedica klimatskih promjena.
- Energy Community za BiH navodi 40,01% udjela obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji energije, uz cilj od 43,6% do 2030. godine. [10]
- IMF procjenjuje da sadašnji obuhvat EU CBAM-a pogađa oko 11% izvoza BiH, odnosno vrijednost ekvivalentnu oko 3,2% BDP-a. [11]
Objediniti programe energetske obnove stanova, javnih objekata i privrede u jedan transparentan program koji smanjuje račune i potrošnju energije.
Provesti pravednu energetsku tranziciju i pomoći domaćoj industriji da zadrži konkurentnost na tržištu EU u uslovima CBAM-a i novih pravila o emisijama.
09 Sigurnost i otpornost države i građana +
Sigurnost danas nije samo pitanje policije i odbrane. Građane ugrožavaju i poplave, požari, cyber napadi, prekidi energije, napadi na kritičnu infrastrukturu, organizovani kriminal i dezinformacije u kriznim situacijama.
Država mora biti sposobna odgovoriti brzo i koordinirano. Različiti nivoi vlasti ne smiju se prvi put upoznavati tek kada nastupi katastrofa.
Civilna zaštita, vatrogasci, hitne službe i sistemi ranog upozoravanja moraju imati stabilne kapacitete i jasne protokole saradnje.
Posebno ćemo jačati zaštitu kritične infrastrukture: energetike, komunikacija, zdravstva, vodnih sistema i ključnih informacionih sistema.
Država koja predviđa rizike, štiti građane i funkcioniše i u kriznim situacijama.
- Planovi zaštite kritične infrastrukture i kontinuiteta javnih usluga.
- Bolja koordinacija policijskih i sigurnosnih institucija u borbi protiv organizovanog kriminala.
- Transparentno upravljanje robnim i drugim strateškim rezervama.
- EU je za posebnu mjeru oporavka i otpornosti od poplava predvidjela 41 milion eura, od čega 2,5 miliona eura za jačanje civilne zaštite. [12]
- Evropska komisija je 2025. navela da zakonodavstvo o zaštiti kritične infrastrukture i otpornosti kritičnih subjekata tek treba razviti i usvojiti na svim nivoima vlasti. [1]
Modernizovati civilnu zaštitu i uspostaviti pouzdane sisteme ranog upozoravanja na poplave, požare i druge velike rizike.
10 Dijaspora i razvoj +
Dijaspora nije samo izvor doznaka. To je ogromna mreža znanja, poslovnih kontakata, kapitala i iskustva koju Bosna i Hercegovina još uvijek nedovoljno koristi.
Administrativne prepreke i nepovjerenje odvraćaju mnoge ljude iz dijaspore od ulaganja. Umjesto posebnog tretmana samo na papiru, potrebna je praktična podrška od ideje do realizacije investicije.
Povratak ne mora uvijek biti trajan da bi bio koristan. Stručnjaci iz dijaspore mogu prenositi znanje kroz mentorstvo, nastavu, istraživanja, projekte i privremeni angažman.
Saradnja sa dijasporom mora biti dobrovoljna, profesionalna i usklađena sa pravilima zaštite ličnih podataka.
Dijaspora kao ravnopravan partner razvoja Bosne i Hercegovine.
- Programi sufinansiranja investicija, start-upova i razvojnih projekata povezanih sa dijasporom.
- Mreže mentorstva i prenosa znanja između dijaspore, univerziteta, institucija i privrede.
- Programi privremenog i trajnog povratka stručnjaka.
- Jačanje kulturnih, obrazovnih i ekonomskih veza sa novim generacijama dijaspore.
- Personalni transferi, odnosno novčane doznake iz inostranstva, u 2025. godini iznosili su 4,46 milijardi KM; ukupni tekući transferi dostigli su 5,92 milijarde KM. [13]
Uspostaviti jednu jasnu kontakt-tačku i digitalne usluge za dijasporu i investitore, bez osnivanja nove administracije.
11 Obrazovanje i mladi +
Obrazovanje mora pripremiti mlade za svijet koji se brzo mijenja, a ne za tržište rada od prije dvadeset godina. Praktično znanje, kritičko mišljenje i digitalne vještine moraju dobiti veći prostor.
Škole i univerziteti trebaju biti bolje povezani sa naukom, privredom i lokalnim zajednicama. Mladi moraju imati više prilika za praksu, istraživanje i prvo zaposlenje.
Digitalna, medijska i finansijska pismenost, razumijevanje umjetne inteligencije i cyber sigurnosti postaju osnovne životne kompetencije.
Politika prema mladima ne završava diplomom. Ona uključuje posao, stanovanje, mobilnost, kulturu, sport i prostor za aktivno učešće u društvu.
Moderno obrazovanje i društvo u kojem mladi vide razlog da ostanu.
- Veća ulaganja u nauku, istraživanja i inovacije.
- Stipendije i programi podrške učenicima i studentima prema jasnim kriterijima.
- Snažnije povezivanje stručnog i visokog obrazovanja sa tržištem rada i razvojnim sektorima.
- U školskoj 2024/2025. godini u osnovnim školama u BiH bilo je 251.756 učenika, 4.587 manje nego prethodne školske godine, odnosno pad od 1,8%. [14]
- Budžetska izdvajanja za istraživanje i razvoj u BiH u 2024. iznosila su 84.177.580 KM. [15]
Modernizovati nastavne programe i uvesti digitalnu, medijsku, finansijsku i AI pismenost, uz obuku nastavnika i više praktičnog učenja.
12 Digitalizacija, e-Uprava i cyber sigurnost +
Građanin ne smije biti kurir između institucija. Ako javni organ već posjeduje podatak, drugi organ ga treba pribaviti službenim putem kada zakon to dopušta.
Digitalizacija ne znači pretvaranje papirnog obrasca u PDF. Ona treba pojednostaviti postupak, ukinuti nepotrebne korake i omogućiti praćenje predmeta.
Bosni i Hercegovini je potreban siguran digitalni identitet, interoperabilne evidencije i javne usluge koje se mogu koristiti bez odlaska na šalter.
Širenjem digitalnih usluga raste i odgovornost za cyber sigurnost, zaštitu ličnih podataka i sigurnost kritičnih informacionih sistema.
Javna uprava dostupna 24/7, jednostavna za građane i sigurna od zloupotreba.
- Pojednostavljenje administrativnih postupaka prije njihove digitalizacije.
- Jedinstveni standardi pristupačnih i korisnički jednostavnih e-usluga.
- Odgovorna primjena umjetne inteligencije u javnoj upravi uz ljudski nadzor i zaštitu prava građana.
- Kvalifikovani elektronski potpis IDDEEA dostupan je građanima od 1. jula 2024. i ima istu pravnu snagu kao vlastoručni potpis. [16]
- U 2025. pristup internetu imalo je 88,2% domaćinstava u BiH, četiri procentna poena više nego 2024. [17]
Omogućiti širu upotrebu postojećeg kvalifikovanog elektronskog potpisa i povezati prioritetne javne registre kako građani ne bi donosili potvrde koje država već ima.
Znatno ojačati cyber sigurnost javnog sektora i zaštitu kritične digitalne infrastrukture.
13 Poljoprivreda i prehrambena sigurnost +
Bosna i Hercegovina ima zemljište, vodu, tradiciju i ljude, ali domaći proizvođač često ulazi na tržište bez dovoljno organizovane podrške.
Poticaji moraju biti predvidivi, transparentni i povezani sa stvarnom proizvodnjom i rezultatima. Poljoprivrednik mora unaprijed znati pravila, a ne čekati političku odluku.
Klimatske promjene povećavaju rizik od suša, poplava i drugih šteta. Navodnjavanje, upravljanje vodama i osiguranje proizvodnje zato postaju ključna razvojna pitanja.
Domaće proizvođače treba bolje povezati sa preradom, turizmom, trgovinom i javnim institucijama, ali uvijek u skladu sa pravilima tržišne konkurencije i javnih nabavki.
Snažna domaća poljoprivreda i sigurnija, kvalitetna hrana za građane.
- Modernizacija navodnjavanja i upravljanja vodnim resursima.
- Razvoj osiguranja proizvodnje od klimatskih i drugih rizika.
- Kratki lanci snabdijevanja i lakši pristup tržištu za domaće proizvođače, bez nedopuštene diskriminacije u javnim nabavkama.
- FAO navodi da poljoprivreda osigurava primarni ili dopunski prihod za oko 139.000 ljudi u BiH. [18]
- FAO kao ključne probleme navodi fragmentiranost malih porodičnih gazdinstava, nedostatak mehanizacije i stručnih znanja te slabu povezanost primarne proizvodnje i prerade. [18]
Uvesti predvidiv kalendar poljoprivrednih poticaja i ciljanu podršku mladim proizvođačima, investicijama i preradi hrane.
14 Borba protiv korupcije, transparentnost i slobodni mediji +
Korupcija građanima uzima novac, vrijeme i povjerenje u državu. Borba protiv nje mora početi tamo gdje se troši javni novac i donose odluke.
Budžeti, javne nabavke, grantovi, subvencije, ugovori i imenovanja moraju biti mnogo dostupniji javnosti u obliku koji se može pretraživati i analizirati.
Sistem provjere imovinskih kartona, sukoba interesa i porijekla imovine mora biti efikasniji, uz stvarne posljedice za nepravilnosti.
Zaštita prijavitelja korupcije mora funkcionisati u praksi. Ljudi koji u dobroj vjeri prijave zloupotrebe ne smiju biti kažnjeni zbog toga.
Slobodni i profesionalni mediji su sastavni dio borbe protiv korupcije. Javne vlasti moraju finansirati medije transparentno, bez kupovine političke naklonosti, a javni servisi moraju biti održivi i urednički nezavisni.
Politika bez mita i institucije koje javni novac troše pred očima građana.
- Specijalizovani kapaciteti tužilaštava i drugih organa za složene predmete korupcije i finansijskog kriminala.
- Transparentno javno finansiranje medija, zaštita sigurnosti novinara i uredničke nezavisnosti.
- Održivo, transparentno i politički nezavisno funkcionisanje javnog RTV sistema.
- Na Indeksu percepcije korupcije za 2025. BiH ima 34 od 100 bodova i nalazi se na 109. mjestu od 182 zemlje. [19]
- OSCE je od početka 2025. dokumentovao blizu 60 incidenata protiv novinara, uključujući fizičke napade, ograničavanje pristupa informacijama, uznemiravanje i kampanje diskreditacije. [20]
- OSCE je 6. septembra 2026. pozvao nadležne da osiguraju funkcionisanje i nezavisnost BHRT-a i uspostave održiv dugoročni okvir javnog emitiranja. [21]
Nadograditi sistem e-nabavki tako da građani mogu pratiti ne samo dodjelu ugovora nego i njihovo izvršenje.
Usvojiti paket integriteta: otvoreni podaci o javnom novcu, efikasniju provjeru imovine javnih funkcionera i stvarnu zaštitu prijavitelja korupcije.
15 Kultura, sport i identitet +
Kultura i sport nisu trošak koji se sječe čim budžet postane tijesan. Oni su važni za identitet zajednice, zdravlje, obrazovanje i razvoj mladih.
Finansiranje mora biti stabilnije, ali i transparentnije. Građani trebaju znati ko dobija javna sredstva, po kojim kriterijima i kakav rezultat se očekuje.
Kulturno-historijsko i nematerijalno naslijeđe Bosne i Hercegovine treba bolje štititi i koristiti kao razvojni resurs bez komercijalizacije koja uništava njegovu vrijednost.
Sportsku politiku treba vratiti djeci, školama i lokalnim zajednicama, a ne svesti samo na profesionalni sport.
Kultura i sport dostupni svima i snažno povezani sa identitetom i kvalitetom života.
- Transparentni i mjerljivi kriteriji javnog finansiranja kulture i sporta.
- Zaštita i obnova kulturno-historijskog i nematerijalnog naslijeđa.
- Razvoj domaće umjetničke, filmske i kreativne industrije.
- Školski, rekreativni i inkluzivni sport dostupan djeci, mladima i osobama sa invaliditetom.
- Bolje korištenje postojeće sportske i kulturne infrastrukture.
- UNESCO za Bosnu i Hercegovinu navodi 5 lokaliteta svjetske baštine, 6 elemenata nematerijalne kulturne baštine i 2 upisa u međunarodni registar Memory of the World. [22]
- Sevdalinka je 2024. upisana na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. [22]
16 Zeleni gradovi i lokalne zajednice +
Kvalitet života najdirektnije se osjeti u naselju u kojem živimo. Čist zrak, javni prijevoz, parkovi, trotoari, voda, odvoz otpada i sigurnost nisu velike ideološke teme, ali upravo one svakodnevno određuju život građana.
Gradove želimo planirati po mjeri čovjeka, a ne samo automobila i investitora. Prostorno planiranje mora štititi javni interes i spriječiti neplansku izgradnju.
Energetska obnova zgrada može istovremeno smanjiti račune, zagađenje i potrošnju energije te otvoriti nova radna mjesta.
Upravljanje otpadom treba pomjeriti sa deponovanja prema smanjenju nastanka otpada, odvojenom prikupljanju, ponovnoj upotrebi i reciklaži.
Čisti, funkcionalni i zeleni gradovi i sela u kojima je kvalitet života ispred kratkoročnog profita.
- Više zelenih površina, parkova, drvoreda i zaštita postojećih zelenih zona.
- Sigurna pješačka i biciklistička infrastruktura.
- Kvalitetniji i čistiji javni prijevoz.
- Odvojeno prikupljanje otpada, reciklaža i razvoj cirkularne ekonomije.
- Transparentnije prostorno planiranje i veće učešće građana u odlukama koje mijenjaju njihov prostor.
- U BiH je tokom 2024. generisano 1.122.533 tone komunalnog otpada, odnosno prosječno 329 kg po stanovniku. [23]
- Javnim odvozom prikupljeno je 976.996 tona komunalnog otpada, a BHAS posebno upozorava na potrebu jačanja prevencije nastanka otpada i reciklaže. [23]
17 Turizam i održivi razvoj +
Bosna i Hercegovina ima izuzetnu prirodu, kulturu, gastronomiju i gostoprimstvo, ali turistički razvoj je neujednačen i često zavisi od pojedinačnih inicijativa.
Turizam treba razvijati kao cjelogodišnju privrednu granu koja povezuje lokalne proizvođače, ugostiteljstvo, kulturu, sport i prirodnu baštinu.
Rast broja turista nema smisla ako uništava prostor zbog kojeg turisti dolaze. Zaštita rijeka, planina, historijskih lokaliteta i tradicionalnih naselja mora biti dio turističke politike.
Potrebna je bolja digitalna promocija i povezivanje ponude, uz jasne standarde kvaliteta i održivosti.
Bosna i Hercegovina kao prepoznatljiva, zelena i cjelogodišnja turistička destinacija.
- Razvoj planinskog, banjskog, zdravstvenog, kulturnog, ruralnog, ekološkog i kongresnog turizma.
- Bolje digitalno povezivanje i promocija turističke ponude.
- Zaštita prirodne i kulturne baštine od neplanske i prekomjerne izgradnje.
- Povezivanje turizma sa domaćom poljoprivredom, zanatima, kulturom i lokalnim proizvodima.
- Usklađen strateški razvoj turizma na nadležnim nivoima vlasti.
- U 2025. godini u BiH je registrovano 1.963.443 turističkih dolazaka i 4.083.977 noćenja. [24]
- Strani turisti ostvarili su 70,3% svih noćenja u 2025. godini. [24]
Izvori i metodologija
Statističke i činjenične tvrdnje u programu zasnivaju se na službenim domaćim i međunarodnim izvorima navedenim u nastavku. Kod pokazatelja koji se objavljuju mjesečno ili kvartalno korišten je posljednji raspoloživi podatak u trenutku provjere, 7. septembra 2026. godine.
Radi transparentnosti, uz svaku činjenicu u programu naveden je broj izvora, a potpune reference dostupne su u tabeli u nastavku.
Podaci koji se redovno ažuriraju bit će osvježavani u online izdanju programa kada nadležna institucija objavi noviju vrijednost.