Jasmin Handžić, predsjednik Regionalnog odbora BH Zeleni, predvodi listu kandidata BH Zelenih za Skupštinu Tuzlanskog kantona. U političku utakmicu ulazi s iskustvom iz privatnog sektora, ali i jasnim fokusom na pitanja koja direktno utiču na svakodnevni život građana, razvoj privrede, stvaranje boljeg poslovnog ambijenta, podršku domaćim privrednicima i obrtnicima, otvaranje novih radnih mjesta te stvaranje uslova u kojima će mladi svoju budućnost moći graditi u Tuzlanskom kantonu.
Uz ekonomski razvoj, među njegovim prioritetima su zaštita okoliša, održivi razvoj, odgovornije i transparentnije institucije, kvalitetnije javne usluge te veća politička odgovornost prema građanima. U razgovoru za Patriju govori o tome šta konkretno želi mijenjati, kako vidi odnos prema Vladi TK, ali i zbog čega smatra da u kantonalnoj politici treba otvoriti prostor za nove ljude i drugačiji način rada.
Kao nosilac liste, šta građanima Tuzlanskog kantona konkretno obećavate da ćete uraditi u prve dvije godine mandata i po čemu bi se Vaš rad razlikovao od dosadašnjih zastupnika?
Građanima ne želim obećavati ono što jedan zastupnik objektivno ne može sam ostvariti. Mogu, međutim, obećati da ću svaku inicijativu, glasanje i političku odluku donositi javno, odgovorno i isključivo vodeći računa o interesima građana Tuzlanskog kantona.
U prve dvije godine mandata fokusirao bih se na pokretanje konkretnih inicijativa u oblasti zaštite okoliša, zdravstva, obrazovanja, podrške privredi i stvaranja boljih uslova za ostanak mladih. Posebno ću insistirati na većoj transparentnosti trošenja javnog novca, redovnom objavljivanju rezultata rada kantonalnih institucija i utvrđivanju odgovornosti za projekte koji se godinama najavljuju, a nikada ne realiziraju.
Moj rad razlikovao bi se po tome što ne želim biti zastupnik koji se pojavljuje samo na sjednicama i glasa prema unaprijed donesenim stranačkim odlukama. Želim razgovarati s građanima, privrednicima, zdravstvenim i prosvjetnim radnicima te njihove probleme pretvarati u konkretne inicijative, zakonska rješenja i amandmane.
Dolazim iz privatnog sektora, gdje se rad mjeri rezultatima, a ne saopćenjima i izgovorima. Taj odnos prema poslu želim prenijeti u Skupštinu.
Tuzlanski kanton ima probleme – zagađenje zraka, odlazak mladih, nezaposlenost, probleme u zdravstvu i obrazovanju. Koji od ovih problema smatrate najhitnijim i imate li konkretno rješenje koje možete provesti kroz Skupštinu TK?
Svi navedeni problemi međusobno su povezani, ali zagađenje zraka predstavlja pitanje koje direktno ugrožava zdravlje i živote ljudi. Tuzlanski kanton ne smije se pomiriti s činjenicom da su njegovi stanovnici godinama među onima koji udišu najzagađeniji zrak u Evropi.
Zalagat ću se za usvajanje konkretnog kantonalnog programa smanjenja zagađenja, s preciznim rokovima, odgovornim institucijama i jasno osiguranim izvorima finansiranja. Program treba obuhvatiti subvencioniranje zamjene individualnih ložišta, energetsku obnovu javnih i stambenih objekata, proširenje sistema daljinskog grijanja gdje je to moguće, strožiji nadzor industrijskih zagađivača i javno dostupne podatke o emisijama.
Istovremeno, odlazak mladih ne može se zaustaviti parolama. Mladi odlaze jer ne vide sigurnost, pravednu priliku za zaposlenje i mogućnost da vlastitim znanjem izgrade dostojan život. Zbog toga su potrebni transparentni konkursi, snažnija podrška malim i srednjim preduzećima, programi samozapošljavanja zasnovani na stvarnim rezultatima te povezivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada.
U zdravstvu moramo smanjivati liste čekanja, unaprijediti digitalizaciju usluga i osigurati ravnomjerniju dostupnost zdravstvene zaštite u svim dijelovima Kantona. U obrazovanju moramo stvarati sistem koji djecu priprema za savremeno društvo, ali ih istovremeno uči našoj historiji, identitetu i odgovornosti prema zajednici.
Građani često smatraju da političari pred izbore govore jedno, a nakon izbora drugo. Da li ste spremni javno objaviti svoje političke ciljeve i nakon dvije godine mandata položiti račun građanima šta ste od obećanog zaista realizirali?
Apsolutno jesam. Smatram da svaki izabrani zastupnik mora građanima redovno polagati račun, jer mandat nije privatna privilegija nego javna odgovornost.
Spreman sam javno objaviti svoje političke ciljeve i plan aktivnosti, a zatim periodično izvještavati građane o podnesenim inicijativama, postavljenim zastupničkim pitanjima, predloženim amandmanima i načinu na koji sam glasao.
Nakon dvije godine mandata javno bih predstavio šta je realizirano, šta nije i zbog čega nije. Građani imaju pravo znati da li je njihov predstavnik radio, kakve je rezultate ostvario i da li je opravdao ukazano povjerenje.
Ne želim tražiti podršku na osnovu velikih riječi, nego na osnovu mjerljivih ciljeva. Ako političar nije spreman stati pred građane i obrazložiti vlastiti rad, onda nije ni zaslužio da ih predstavlja.
Kakav će biti Vaš odnos prema Vladi Tuzlanskog kantona ako osvojite mandat – hoćete li biti dio vlasti pod svaku cijenu ili ste spremni biti opozicija ukoliko procijenite da vlast ne radi u interesu građana?
Ne želim biti dio vlasti po svaku cijenu. Učešće u vlasti ima smisla samo ako postoji jasan program, konkretni ciljevi i mogućnost da se realiziraju politike koje će poboljšati život građana Tuzlanskog kantona.
Podržat ću svaku dobru mjeru Vlade, bez obzira na to ko je predloži, ali ću se otvoreno suprotstaviti svakoj odluci koja je štetna, netransparentna ili donesena radi zadovoljavanja stranačkih i pojedinačnih interesa.
Ako ne budu postojali programski i moralni uslovi za učešće u vlasti, spreman sam djelovati iz opozicije. Bolje je biti odgovorna i konstruktivna opozicija nego dio vlasti koja ne donosi rezultate.
Za mene politika nije raspodjela funkcija i privilegija. Politika mora biti sredstvo za rješavanje problema građana. To će biti osnovni kriterij za svaki naš razgovor o podršci Vladi ili eventualnom učešću u vlasti.
Zašto bi građani Tuzlanskog kantona trebali glasati upravo za Jasmina Handžića i BH ZELENE, a ne za neku od stranaka koje već godinama imaju većinu u kantonalnoj politici?
Smatram da su politike Zelenih, prilagođene društvenim i ekonomskim okolnostima Bosne i Hercegovine, danas neophodne. One su značajno zastupljene u najrazvijenijim evropskim državama, jer povezuju zaštitu okoliša, razvoj privrede, socijalnu odgovornost i kvalitet života. Prisustvo BH Zelenih predstavlja potrebno osvježenje na političkoj sceni naše zemlje.
U drugim strankama imam mnogo prijatelja i poznanika čiji rad poštujem. Ipak, uz određene izuzetke, na političkim listama već deset ili dvadeset godina gledamo uglavnom iste ljude. Došlo je do zasićenja i vrijeme je da priliku dobiju nove generacije, ljudi sa svježim idejama, znanjem i iskustvom izvan politike.
Živimo u svijetu koji se ubrzano mijenja. Digitalizacija, umjetna inteligencija, energetska tranzicija i novi ekonomski modeli već mijenjaju način na koji radimo i živimo. Vjerujem da se nove generacije mogu odgovornije i uspješnije nositi s tim izazovima.
Kada pitate zašto glasati za mene, odgovor je jednostavan: želim iskustvo koje sam stekao u privatnom sektoru prenijeti u institucije i koristiti ga za dobro svih građana.
Kao konkretan primjer navest ću projekat na koji sam posebno ponosan. Prije četiri godine sam, kao direktor Izdavačke kuće NAM, učestvovao u izradi i izdavanju Dodatka udžbeniku historije za deveti razred devetogodišnje osnovne škole u Tuzlanskom kantonu. U njemu je sistematično obrađen period Bosne i Hercegovine od 1992. godine do kraja 20. stoljeća, uključujući agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu, odbranu države i formiranje Armije RBiH, opsadu Sarajeva i drugih gradova, ratne zločine te genocid nad Bošnjacima u Srebrenici.
To je bilo prvi put da učenici u našoj zemlji sistematično i detaljno izučavaju našu blisku historiju. U vremenu u kojem ponovo svjedočimo veličanju pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca, među kojima je i Ratko Mladić, jasno je koliko su obrazovanje, istina i kultura sjećanja važni.
To je samo jedan od uspješnih projekata u kojima sam učestvovao. Želim da takve konkretne inicijative, zasnovane na radu i mjerljivim rezultatima, realiziram i u budućnosti. Ne tražim povjerenje građana da bih postao dio postojećeg političkog sistema, nego da bismo zajedno počeli mijenjati način na koji taj sistem funkcioniše.
