Nedavno je formirao stranku Zeleni Bosne i Hercegovine. Nihad Čolpa je otprilike u isto vrijeme kada i Arapović osnovao Zeleni pokret, a ranije je bio predsjednik Građanskog saveza (GS) kojeg su formirali bivši SDP-ovci, a potom i bivši DF-ovci Emir Suljagić i Reuf Bajrović.

Zeleni pokret je u predizbornoj koaliciji sa Socijaldemokratama (SD) – stranku koju je formirao još jedan bivši SDP-ovac Enver Bijedić.

Sevlid Hurtić je predsjednik stranke Bosanskohercegovački Zeleni te ističe da je ova stranka prva osnovana među svim ostalim zelenim strankama formiranim u posljednje vrijeme.

Pojedini smatraju da se formiranjem zelenih stranaka u Bosni i Hercegovini želi iskoristiti evropska tendencija osnivanja ovih stranaka i njihovi izborni uspjesi, što je najviše uslovljeno devastirajućim klimatskim promjenama.

Arapovića, Čolpu, Bijedića i Hurtića smo pitali da li podržavaju zatvaranje termoelektrana i rudnika uglja, što je dio borbe protiv klimatskih promjena, kako bi riješili problem energetskog siromaštva u Bosni i Hercegovini te kako oni u privatnom životu doprinose racionalnijoj potrošnji energije usljed energetske krize.

Pitanje termoelektrana i rudnika

Termoelektrane su jedan od najvećih zagađivača okoliša, ali se u njima najviše proizvodi struja. Hiljade ljudi zaposleni su u ovim energetskim postrojenjima i rudnicima uglja, a ako Bosna i Hercegovina zaista bude primjenjivala tranziciju ka obnovljivim izvorima energije, to će značiti njihovo zatvaranje. Evropska unija će uskoro oporezovati struju proizvedenu iz fosilnih goriva.

Arapović je obrazložio pod kojim uslovima treba zatvoriti termoelektrane i rudnike.

“Zatvaranje rudnika i termoelektrana nije samo tranziciona mjera, već jedan od krajnjih ciljeva zelene politike. Za ovako ambiciozan i radikalan cilj nužno je osigurati jednake ili izdašnije obnovljive izvore energije, a mi smo kao država vrlo malo uradili. Energetska nezavisnost je u današnjem vremenu sastavni dio suvereniteta svake države, pa je strateški prelazak na druge oblike proizvodnje energije iz vjetra ili sunca generacijski zadatak. Ipak, tehnologija je napredovala, cijena tranzicije danas je mnogo niža nego prije 10 godina, tako da će se postepeno zatvaranje termoelektrana desiti brže ili sporije, zavisno od brzine prelaska na druge izvore energije”, ocijenio je.

Poručio je da njegova stranka zagovara brzu, efikasnu i odgovornu tranziciju, napomenuvši da je šteta za okoliš, živote i zdravlje ljudi nemjerljiva, neodrživa i neprihvatljiva. Također je podsjetio da postoje alternative te da nema dileme kada su u pitanju čista voda, čista zemlja i čist zrak.

I Čolpa je saglasan da termoelektrane i rudnike treba zatvoriti te je izdvojio četiri uslova pod kojima bi to trebalo uraditi.

“Historijski trenutak u kojem se nalazimo nije pogodan za zatvaranje termoelektrana i rudnika, dok se ne stvore uslovi za to, a još uvijek ne postoje. Uslovi za zatvaranje termoelektrana i rudnika mogu se podijeliti u nekoliko kategorija. Prvo, osigurati energetski suverenitet, a to je da se osigura struja dovoljna za cijelo stanovništvo, po pristupačnoj cijeni. Drugo, osigurati opstanak ekonomije, jer energija predstavlja neodvojivi segment privrede. Treće, radnici u energetskom sektoru moraju biti zbrinuti. Četvrto, strateški se orijentisati na stimulisanje korištenja obnovljivih izvora energije. U sredinama, gdje su rudnici, mora se realizirati socijalno sigurna i ekonomski održiva tranzicija”, naglasio je Čolpa.

Bijedić je poručio da se trenutno kategorički protivi zatvaranju termoelektrana i rudnika, objasnivši zašto.

“Još nije jasno kako će se rješavati energetska kriza u ovom dijelu Evrope, posebno kod nas u Bosni i Hercegovini. Smatram da će Evropa ublažiti restrikcije za termoelektrane. Morat će prolongirati uvođenje spomenutih taksi, jer ne postoji rješenje za energetsku krizu osim da se nastavi rad termoelektrana. Još je važnije riješiti socijalni status svakog rudara. Dok se to ne desi, rudnike ne bih zatvorio ni pod koju cijenu. To bi bio udar na one koji su izgradili ovu zemlju”, rekao je.

Za njega je apsurdno zatvarati termoelektrane ako bi se one mogle koristiti za proizvodnju struje iz ekološki prihvatljivijih izvora energije, a kao primjer takvog energenta istakao je biomasu. Strahuje da bi zatvaranje značilo energetsku ovisnost o drugim državama.

Bijedić je izjavio da je svjestan koliko su ova postrojenja štetna po okoliš, ali je ponovio da to zatvaranje mora biti dobro planirano i da se treba provoditi polako. Među onima je koji smatraju da Evropska unija uopće ne pomaže Bosni i Hercegovini u tranziciji ka obnovljivim izvorima energije.

“Pita li se iko u državnoj i entitetskoj vlasti kako nam EU pomaže u toj tranziciji. Šta smo dobili od EU? Da li smo dobili subvenciju za vjetroparkove, solarne elektrane i/ili rekonstrukciju postojećih hidroelektrana? Ništa nam ne pomažu, a traže od nas kao da smo u Njemačkoj. To je nesrazmjerno”, kazao je, dodavši da bi bi Unija trebala pomoć i u zbrinjavaju rudara.

Naglasio je da je protiv toga da se desi da građani po, kako je izjavio, deset puta višoj cijeni plaćaju uvoznu struju.

Hurtić je također naglasio da treba biti pažljiv kod zatvaranja termoelektrana i rudnika.

“Dugoročno razmišljajući, a kako je svijest o ekologiji sve razvijenija, podržavamo zatvaranje termoelektrana i rudnika, ali ne pod bilo kojim uslovima. To se mora sistematično uraditi. Ne može se to tek tako presjeći, a jedan od razloga zašto se to ne može uraditi jeste rat u Ukrajini. Tuzla ima grijanje iz termoelektrana, dok Sarajevo ovisi o plinu iz Rusije”, napomenuo je.

Pohvalio je Elektroprivredu Bosne i Hercegovine (EP BiH) za to što je počela s gradnjom vjetroelektrana te je pozvao da se nastavi ulaganje, kako je izjavio, viška kapitala u proizvodnju struje iz sunčeve i vjetroenergije. Mišljenja je da se kod gradnje solarnih elektrana u domaćinstvima ne smije desiti ono što se desilo s peletom, tj. naglo poskupljenje usljed velike potražnje.

Kako protiv energetskog siromaštva

Energetsko siromaštvo je veliki problem u Bosni i Hercegovini. Mnogo je onih koji ne mogu koristiti energente koji su manje štetni po okoliš, a na to je podsjetio i Arapović. Osim toga, veliki je broj onih koji svoje domove ne mogu učiniti energetski učinkovitim, pa zbog toga postoji velika potreba za potrošnjom energije, a u slučaju Bosne i Hercegovine to su dominantno fosilna goriva.

Arapović ima prijedlog, za koji smatra da je konkretan, a da se njime može riješiti problem energetskog siromaštva.

“Vlasti na svim nivoima moraju omogućiti građanima proizvodnju energije, povoljnim kreditiranjem u porodične, tj. individualne solarne panele, koji bi u masovnoj upotrebi bili značajna zamjena za fosilna goriva. Građani bi u povoljnim mjesecima prodavali energiju u mrežu, a kada im treba iz mreže povlačili za svoje potrebe. Na kraju godine to bi mogao biti nulti ili mnogo jeftiniji saldo za domaćinstva u odnosu na sadašnje troškove. Drugo, utopljavanje porodičnih građevina, koje su masovno neizolirane, također povoljnim kreditiranjem ili direktnim subvencijama građanima. Time bi se riješio problem pretjerane potrošnje energije i snizili bi se troškovi”, konstatirao je.

Arapović je sugerirao i ulaganje u, kako je naveo, znanje, podizanje svijesti o energetskim uštedama. Mišljenja je da je prethodno spomenuto jedan od najjeftinijih i najefikasnijih načina borbe protiv energetskog siromaštva.

Slično za borbu protiv energetskog siromaštva predlaže i Čolpa.

“Dva su prioritetna pracva. Jedan je energetska učinkovitost i drugi je gradnja postrojenja za obnovljive izvore energije. Želimo investicije u projekte kojima će se smanjiti potrošnja energije. Naše stanovništvo troši više od polovine energije koju ne bi trebalo trošiti. Potrebno je zadržavanje postojećih kapaciteta kojima će se osigurati prihvatljiva cijena energije. Raditi na regionalnoj strategiji koju će EU finansijski podržati u sklopu uključivanja cijelog Zapadnog Balkana u Evropski zeleni dogovor”, istakao je.

Bijedić insistira na pomoći Unije i u rješavanju problema energetskog siromaštva. Ukazao je da bi taj novac, osiguran jeftinim kreditima ili grantovima, trebao biti ustupljen građanima za kupovinu toplotnih pumpi, instaliranje solarnih elektrana, termoizolaciju.

“Pri tom primijeniti skandinavski standard – podovima da izolacija bude pet centimetara, u zidovima deset centimetara, a u krovovima 15 centimetara. Da zakonom bude propisano da se nove građevine prave po tim standardima”, dodaje.

Hurtić je naveo da je potrebno napraviti socijalnu kartu kojom će se utvrditi kome će država pomoći u utopljavanju stambenih građevina.

“Pomoći u utopljavanju domova, jer se na taj način štedi energija. Potrebno je napraviti socijalnu kartu, a ne da pomoć dobijaju i oni koji imaju visoka novčana primanja. Treba jasno odrediti ko može dobiti tu pomoć, sredstva za utopljavanje kuće”, kazao je.

Saglasan je da treba investitorima u građevinskom sektoru zakonski odrediti uslove za sisteme grijanja.

Kako oni štede energiju

Upravo je pitanje uštede energije ono koje smo postavili Arapoviću, Čolpi i Bijediću – kako oni u svakodnevnici doprinose štednji energije. Ovo se pitanje nameće, jer je teško i licemjerno očekivati od građana da štede energiju, a ako to ne čini i oni koji pozivaju na to (političari, vlast).

“Trudim se, opominjem i učim sve koje mogu da je energija luksuz. Umanjiti pretjeranu količinu rasvjete u domaćinstvima, umanjiti ekstremna hlađenja i grijanja, čak i u frižiderima, umanjiti potrošnju uređaja u mirovanju, sve su to mali koraci koje svako od može poduzeti. Uštede možda nisu ogromne, ali kada bi svako od nas uradio samo toliko, uštede bi bile u milionima eura ili megavata struje svake godine, ili nekoliko stotina KM po domaćinstvu. Tih nekoliko stotina može biti rata kredita za vlastiti solarni panel koji država subvencionira. Onda za nekoliko godina možemo da imamo i individualnu i nacionalnu energetsku nezavisnost”, zaključio je Arapović.

Čolpa je podsjetio na to da njemački ministri razgovaraju o tome ko se kraće tušira kako bi se energija uštedila, a onda se osvrnuo na to kako on štedi energiju.

“Klimu i grijanje koristim s mjerom, ne pretjerujem. Na kraćim relacijama šetam, ne vozim automobil bez velike potrebe. Kao i ranije, nastojim da nas je u automobilu veći broj. Trebamo govoriti o promjeni kulture življenja. Kampanjske mjere ne daju rezultat”, ocijenio je.

Bijedić je također naglasio da racionalno koristi grijanje i klima uređaj. Kako je kazao, klima uređaj koristi samo onda kada su ekstremne vrućine. Naveo je da nema potrebu da koristi javni prijevoz i izjavio da je u bivšoj Jugoslaviji naučio kako štediti energiju.

Hurtić je poručio da se mora utjecati na svijest građana kako bi znali kako u svakodnevnici shvatili kako mogu racionalnije trošiti energiju. Kako je kazao, ni sam nije bio svjestan kako je to moguće učiniti korištenjem i toplotnih pumpi. Istakao je da se odlučio koristiti ovaj uređaj zbog toga što je ekološki prihvatljiviji od nekih drugih.

Izvor: Klix.ba